Povijest Udruženja
Najraniji podaci o pokušaju udruživanja gluhih u Bosni i Hercegovini javljaju se tridesetih godina prošlog vijeka. U to vrijeme dolazi do sporadičnog i neorganizovanog okupljanja gluhih radnika u cilju formiranja društva. Koliko je poznato to je bila prva neformalna, neorganizovana i neregistrovana skupina gluhih u Sarajevu, okupljena oko jedne ideje-želje da oforme organizaciju gluhih osoba u Sarajevu. Nedostajala im je pomoć sredine, ostavljeni su sami sebi te nisu mogli ništa drugo učiniti nego da žele organizaciju gluhih. Trebalo je da dođe do socijalnih promijena društva, pa da se njihove ideje realizuju. Tek promijenom socijalnih prilika u zemlji, izmjenom odnosa u društvu, izmjenom međuljudskih odnosa, mijenjali su se i odnosi prema invalidima i socijalno slabima. Sami gluhi svjesni tih promjena, osjetivši se prvi put u svojoj historiji ravnopravnim i slobodnim, počeli su da se organizuju, koristeći pritom pogodnosti koje im je društvo dalo, učestvujući aktivno u kreiranju socijalne politike u cijelini.
1947. godine osniva se Udruženje defektnim sluhom NR BiH s ciljem okupljanja i ujedinjenja gluhih i nagluhih osoba radi poboljšanja njihovog položaja, a u cilju njihovog osposobljavanja i osamostaljivanja. Poslije organizovanja na nivou Republike dolazi do osnivanja povjereništva po gradovima BiH, tako i u Sarajevu.
Ukidanjem povjereništava u Savezu gluhih Jugoslavije, došlo je ukidanja i Povjereništva gluhih u Sarajevu, te je umjesto njega osnovan Gradsko-sreski odbor februara 1951. godine. Međutim, kako Republički odbor tada nije donio rješenje o osnivanju, te je 04 augusta 1952. god. na sjednici Upravnog odbora Saveza gluhih Bosne i Hercegovine donijeto rješenje o osnivanju Gradsko-sreskog odbora Saveza gluhih u Sarajevu, taj dan se uzima za zvanični datum osnivanja organizacije gluhih u Sarajevu. Osamostaljenje organizacije uzrokovalo je mnoge prpmijene, 1953.god. dolazi do potpunog osamostaljenja Gradsko-sreskog odbora preseljen je iz prostorija Republičkog odbora u prostorije privrednog društva, izvršen je prijenos blagajne, otvara se žiro račun. Da bi organizacija opstala i efikasno obavljala ciljeve i zadatke zbog kojih je osnovana, morala su se obezbijediti i finansijska sredstva. Počele su da pristižu dotacije od Sreskog odbora i od Gradskog odbora grada Sarajeva.
Počelo se organizovanje djelovati na području Grada Sarajeva: zabilježeno je povećanje broja članova, uspostavljena je saradnja sa mnogim preduzećima u kojima su zaposleni gluhi članovi, počela je da pristiže pomoć organizaciji ne samo u novcu, već i u naturi i predmetima kao i u opremi prostorija, oformljena je biblioteka. U pogledu privrede osnovni zadatak je bio zapošljavanje članstva sistemom Privrednog preduzeća Saveza u Sarajevu, a i u otvorenoj privredi. U socijalnom sektoru aktivnosti su se svele na pružanje individualne pomoći preko Crvenog križa, pomoći na sudu, u preduzećima, zastupanje interesa članstva pred trećim osobama itd. U tom periodu došlo je do formiranja sekcija kulturno-prosvjetne, fiskulturne i ideološke. 1953.godine dolazi do prvog pokušaja formiranja folklorne sekcije koja je imala uspone i padove dok nije postalo jako kulturno-umjetničko društvo koje je prezentovalo našu republiku na nacionalnim i međunarodnim susretima gluhih umjetnika. Također se javljaju i drugi oblici aktivnosti kroz sportske sekcije. Pored navedenog u tom periodu aktivnosti su se usmjerile i na povezivanje gluhih na terenu i uključenje istih u organizaciju, pružanje svestrane pomoći članstvu na kulturnom uzdizanju, povezivanje sa organima vlasti u cilju što čvršće saradnje, pojačane su aktivnosti propagadne u cilju upoznavanja javnosti sa djelatnošću organizacije.
Prenošenjem raznih poslova iz Saveza djelatnost organizacije se proširila: obuhvatila je brigu i pomoć prilikom školovanja, zapošljavanja, rješavanja pitanja socijalne pomoći rješavanjem krupnijih problema članova kao što je dobijanje stanova, slanje na odmor i rekreaciju, zapošljavanje gluhih, dobijanje lijekova, odijeće i obuće. S godinama rada i djelovanja aktivnosti su se proširivale i dopunjavale tako da su obuhvatale sve segmente života naših članova. Nastojala se pružiti pomoć članovima iz svih sfera života: preovladavanje posljedica oštećenja sluha koje uzrokuje teške komunikacijske barijere, sve u cilju olakšanja uspostavljanja komunikacije sa okolinom, uspostavljanja saradnje i kontakata sa nadležnim organima vlasti, organizacijama, institucijama i privredno pravnim subjektima u cilju osiguranja socijalne, zdravstvene, i druge vrste zaštite (školovanje, zapošljavanje itd.) uključujući i izvršenje prijeko potrebnih poslova, a u korist članova. Od dana osnivanja do danas organizacija je vodila brigu o potrebama i interesima i pružala razne vidove pomoći iz svih sfera života gluhim i nagluhim osobama. Danas u izmjenjenom stanju, pod drugim nazivom ali sa istim ciljevima i zadacima djeluje naše Udruženje gluhih Kantona Sarajevo. U svojoj dugogodišnjoj historiji Udruženje je doživljavalo mnoge uspone i padove ali nikada nije prekidalo kontinuitet rada i djelovanja. Mnogi su pružali nesebičnu pomoć ali često se nailazilo na nerazumijevanje pokušavajući svrstati gluhe i nagluhe u građane drugog reda, odlučujući o njihovoj sudbini. Do danas nastoje se prevazići predrasude o gluhima, što se i djelimično uspjelo ali još uvijek u mnogim segmentima nisu prevaziđene.
Gluhi i nagluhi samo traže svoje mjesto u društvu kao ravnopravni građani našeg društva. Gluhi mogu sve, samo ne mogu čuti. Društvo je obavezno da im omogući da to i dokažu. Za gluhe kažu da su zatvorena populacija, jesu, ali ne svojom krivicom. Potrebna je samo volja i želja da se približi gluhima, da se pronađu najbolji način komunikacije. Gluhi traže ista prava i mogućnosti kao i ostali građani.